Kei konei ngā whakamārama mō ngā rauemi tuihono, putanga ā-tā hoki hei tautoko i ngā kaiako. Ko ētahi o ngā rauemi e hāngai ana ki te tauaki marautanga ō mua, arā, ko Tikanga ā-Iwi i Roto i te Marautanga o Aotearoa. Ka honoa ngā taitara o ngā rauemi tuihono ki ngā paetukutuku whai pānga.
Hei tono i ngā rauemi ā-tā pērā me ngā pukapuka, ngā kōpae whakarongo, me ngā kōpae ataata, haere ki te paetukutuku Down the Back of the Chair.
He hītori Māori he hokinga mahara. Kua whakaarahia tēnei pae tukutuku hei whakawātea ki a koe i ngā rauemi e hāpai ake ai tō whakaako i Te Takanga o te Wā, He Aratohu mā ngā Pouako. Mātakitakina ētahi ataata e kōrero ana mō ngā āhuatanga e pai ai te ako i te hītori Māori i ngā kura.
Hītori Māori - Ngā kōrero o nehe: Māori history in the school curriculum (English medium site)
These materials have been developed to assist teachers to implement Te Takanga o te Wā Māori History in Aotearoa New Zealand: Teaching Guidelines for Years 1-8.
Ko te kaupapa whānui o ēnei kōwae ako e whā ko Hine Raumati. E aro ana tēnā kōwae me tēnā kōwae ki tētahi o ngā taumata (1 ki te 4) o Te Marautanga o Aotearoa. Kua tuhia ngā kōwae ako ki tō te Māori titiro, he ako ā-kaupapa te āhuatanga, ka whakawhiti hoki i te maha o ngā wāhanga ako. Heoi anō, ahakoa e whakawhiti ana ngā ngohe nei i ngā wāhanga ako, kua kōwhiria kia ākina te reo ā-waha i roto i te akomanga – e rua, e rua ko te reo ōpaki me te reo ōkawa.
Koinei te whakaputanga tuihono reo Māori o te kohinga rauemi Kia Mau e whai pānga ana ki ngā waiata me ngā haka o Te Hokowhitu-a-Tū.
He kōrero tēnei mō Te Rauparaha, tētahi o ngā rangatira o tērā rau tau. Nāna i ārahi tōna iwi a Ngāti Toa mai i tō rātou whenua tupu i Kāwhia ki te rohe o Kāpiti i ngā tau 1821-1823. He maha ngā wāhanga o tēnei rauemi, he whakapapa, he waiata, he whakaahua, he kōrero hoki e pā ana ki tēnei rangatira rongonui.
Koinei te whārangi kāinga mō ngā tauaromahi tikanga ā-iwi. Ko te tauaromahi tikanga ā-iwi, he tauira tūturu o te mahi ā te ākonga e whakamārama ana i te ako, te whakatutukitanga me te kounga ki ngā taumata 1 ki te 5 e hāngai atu ana ki Tikanga ā-Iwi i roto i te Marautanga o Aotearoa. Kei roto i ngā rauemi mō tikanga ā-iwi he pitopito kōrero mā ngā kaiako, ngā tāhū, tētahi māherehere e whakahāngai atu ana ki ngā tauaromahi me ngā whenu.
He kaupapa Tikanga ā-Iwi tēnei e hāngai ana ki ngā ākonga i ngā Taumata 5 me te 6 o Te Marautanga o Aotearoa.
E waru ngā arotahi o tēnei kaupapa; ko Te Whakapūmau i ngā Tikanga Tuku Iho (Ngā Waka o Aotearoa) me Te Whakatairanga i te Hākinakina Iwi Taketake (Waka Ama); ko Te Whakapūmau Tuakiri (Te Hītori o te Reo Māori) me Te Huringa o te Whakaaro i roto i te Wā (Ngā Manu Kōrero); ko Ngā Mahi a Te Rēhia (Te Whare Tapere) me Ngā Panonitanga i te Huringa o te Wā (ko te Kapa Haka); ko Te Whakanui Tūāhua Tāpua (Matariki) me Te Whakatairanga i te Tuakiri ā-Motu (Te Rā Motuhake o Matariki).
Kua whakawhanakehia e Huia NZ Ltd tētahi rauemi matarau mō ngā ākonga o te wharekura. Mā te rauemi nei e hāpai ake i ngā kaiako ki te whakawhanake i ngā pūkenga rangahau, me ngā pūkenga reo, e kounga ake ai ngā mahi i te akomanga. E hāngai ana te rauemi nei ki te ‘Springbok Tour’ o te tau 1981. He rauemi tēnei i whakawhanakehia e Huia NZ Ltd kia hāngai ki ngā wāhanga ako o Tikanga-ā-Iwi me Te Reo Māori, taumata 6-8 o Te Marautanga o Aotearoa, arā, ngā tau 11-13 i roto i ngā kura Māori taumata 1, taumata 2 hoki.
Hei tono i tēnei rauemi haere ki te paetukutuku Down the Back of the Chair.
Ko te kaupapa o tēnei pukapuka ko te takiwā o Takaparawhau (Bastion Point) me ngā tāhuhu kōrero e pā ana ki te whanaungatanga kei waenga i te tangata whenua o reira ki te whenua, te moana, me te taiao. E hono ana tēnei raupapa, mā ngā ākonga tau 7–8, ki te whenu Te Wahi me te Taiao i raro i te wāhanga ako Tikanga ā-Iwi. Mō ētahi atu kōrero e pā ana ki tēnei rauemi haere ki te paetukutuku He Kohinga Rauemi ā-Ipurangi.
Ka whai atu a Te Tautoko i te huinga pukapuka a He Kohikohinga, ā, ka hāngai ki ngā ākonga i ngā tau 7–8. Ko te arotahinga o tēnei putanga ko te iwi Moriori. Ko te kaupapa matua ia, he whakatika i ngā pōhēhētanga e rērere ana mō te iwi nei. Mō ētahi atu kōrero e pā ana ki tēnei rauemi tirohia te paetukutuku He Kohinga Rauemi ā-Ipurangi. Kei te wātea tuihono ngā aratohu mā te pouako mai i te paetukutuku Mā te Pouako.
Ko te huinga pukapuka He Kohikohinga he kohinga kōrero nō neherā, nō ēnei rangi tonu e hāngai ana ki te ākonga tau 4-6. Ko te arotahinga o tēnei putanga ko Ngā Moriori. Mō ētahi atu kōrero e pā ana ki tēnei rauemi tirohia te paetukutuku He Kohinga Rauemi ā-Ipurangi. Kei te wātea tuihono ngā aratohu mā te pouako mai i te paetukutuku Mā te Pouako.
Mā konei e taea ai e koe te takoha rauemi mō tikanga ā-iwi pērā me ngā mahere ako, ngā kowae ako, ngā ngohe, me ngā aromatawai kua waihangaia e koe, te whakamahi hoki i ngā rauemi a kaiako kē mā te akomanga.